Slobodan Hadžić: WEB 2.0 je nezaobilazan alat za praćenje medija u realnom vremenu

Klasični mediji neće nestati sa svjetske pozornice nego će koevoluirati sa novim medijima pa tako neće nestati i brzo padajuća marketinška i industrija odnosa s javnošću nego će i ona doživjeti ubrzanu transformaciju jer je ono što je bio nedostižan san nekad – direktna, dvosmjerna komunikacija – sada na dohvat ruke

Nova tehnologija  omogućila je Presscutu  novu  uslugu WEB 2.0  koji automatski  prikupljanja i klasificira  sadržaja portala u realnom vremenu. Tim povodom razgovarali smo sa Slobodanom Hadžićem, osnivačem i partnerom u Presscutu i MediaNetu.  

 

Koliko je važno praćenje sadržaja na Internetu u branši  koju  suportirate?


Već dulje vrijeme se kroz  znanstvenu i stručnu zajednicu provlači određena dilema: je li Internet novi medij ili samo platforma? Argumenata ima za jednu i drugu tezu.

Internet je definitivno u, hrvatskim uvjetima, uglavnom platforma na kojoj se vrte klasični mediji uz časne izuzetke pojave dosta značajnih news portala. Svaki novi medij koji se pojavio ubrzo je razvio svoju vlastitu karakterističnu vrstu, način i oblik komunikacije. Televizija je na početku bila kopija filma i dan danas se nije riješila te svoje početne faze, premda je tokom svog razvoja razvila karakteristične načine, oblike i vrste komunikacija karakteristične samo za nju. Isto se odnosi i na radio. Radio je na početku svog uspona bio kopija glasovnih medija – telefona i tek s vremenom razvio svoje karakteristične forme i formate. Internet je s druge strane multimedijalna forma prikaza sadržaja koja u hrvatskim uvjetima kopira forme i formate klasičnih medija pa je tiskovna forma prikaza glavna karakteristika news portala uz dodatak nekoliko multimedijalnih formi. Čak se niti oblik a niti sadržaj ne prilagođava karakteristikama novog medija, ili ako ćemo se prikloniti drugoj tezi, karakteristikama nove platforme (interneta).

Razloge dijelom treba tražiti i u općem financijskom siromaštvu klasičnih medija pa u praksi većinom ne postoje redakcije web portala nego su klasični novinari ujedno i autori sadržaja na internetu. Razloge treba sagledati i u nedostatku promišljanja karakteristika novog medija i/ili interneta kao platforme koja ima svoja tehnička, sadržajna, vizualna i ostala pravila koja ju razlikuju od ostalih medija.

 

U čemu je bitna razlika između Interneta kao novog medija i klasičnih medija?


U eri elektroničke komunikacije nitko više ne razgovara o publici kao pasivnom akteru događanja. Današnja karakteristika publike je da je ona aktivna u smislu potrage za sadržajem pa navike nemaju više hijerarhijsku važnost kakvu su imale u predelekroničkoj komunikaciji. Došlo je i do kopernikanskog obrata u tretiranju 'medija kao poruke' (Luhanova poznata sintagma) prema sintagmi da je ,poruka medij' o čemu svjedoče i brojni društveni pokreti (facebook prosvjedi) tijekom  posljednjih godina čime se ne spori osnovna teza McLuhana i njegovih nasljednika, Debrea u Mediologiji o tehnološkom determinizmu i njegovom utjecaju na kulturu, odnosno ponašanje ljudi.

 

Predstavlja li Internet prijetnju opstanku klasičnim medijima?


Klasični mediji neće nestati sa svjetske pozornice nego će koevoluirati sa novim medijima pa tako neće nestati i brzo padajuća marketinška i industrija odnosa s javnošću nego će i ona doživjeti ubrzanu transformaciju jer je ono što je bio nedostižan san nekad – direktna, dvosmjerna komunikacija – sada na dohvat ruke.

I tu počinje naša priča značaja praćenja događanja na Internet platformi.

Postoje neke zakonomjernosti koje treba respektirati.

Sva velika događanja u zadnjih par godina, uglavnom krizna,  pokrenuta su preko interneta zahvaljujući temeljnim karakteristikama interneta – brzini izvještavanja, dostupnosti za objavu informacija etabliranim izvještačima ali i običnim građanima i zahvaljujući dostupnosti vizualnih prikaza događanja koja jača persuazivnu i emotivnu snagu plasirane poruke.

Niti jedan veliki događaj objavljen na internetu nije postao medijska agenda ako ga nisu preuzeli klasični mediji. (Asange, Severina, prosvjedi u Egiptu i Tunisu….)

Internet platforma postala je dominantan izvor informacija za novinare i redakcije klasičnih medija uz temeljni problem vjerodostojnosti izvora i objektivnosti informacija.

Iz navedenih razloga svakoj profesionalnoj osobi iz domene odnosa s javnošću i marketinga – praćenje novih informacija u realnom vremenu na internetu predstavlja nezaobilazan alat u preveniranju događanja i u sklopu organiziranog bavljenja poslovima upravljanja istima /informacijama/

 

Koje su osnovne karakteristike Interneta?


Temeljne karakteristike medijskog prezentizma poput dramtizacije, personalizacije i simplifikacije prisutne su i na Internet platformi. Sažetost kao temeljna karakteristika današnjice odlika je i Internet informacije posebno u kontekstu doba u kojem živimo a koji karakterizira 'preobilje' informacija kojima ne stignemo dati značenje“ (Baurdillarova poznata sintagma). Ali Internet informacija ima i neke svoje specifične karakteristike a to su:

-          Sve veća upotreba vizualnih elemenata komunikacije na Internet platformi u odnosu na tekstualni, verbalni pristup čime se jača asocijativna, emotivna snaga poruke u odnosu na kongnitivnu, racionalnu

-          Maksimalna dostupnost za objavu informacija uz istovremenu sve primjetniju medijsku i tehničku pismenost najšireg kruga stanovništva i poticanu jačanjem oblika građanskog novinarstva

-          Maksimalnu diseminaciju informacija

-          Nizak ili gotovo nikakav trošak proizvodnje informacije. Važno je samo naći se na pravom mjestu u pravo vrijeme.

 

Kako se WEB 2.0 uklapa?


Da bismo efikasno upravljali informacijama ali i problemima – praćenje informacija sa Interneta u realnom vremenu predstavlja nezaobilazan alat svakoga tko pretendira baviti se profesionalno poslovima upravljanja informacijama, medijima i upravljanja problemima. 

© Presscut.hr 2010. – Web by dizzy.hr

Povratak na vrh