Presscut pohranio naslovnice hrvatskih dnevnih novina u Vremenski trezor Zagrebačke banke

Certifikat s kojim će netko za 100 godina moći preuzeti medij s pohranjenim naslovnicama dnevnih novina dobit će uprava Presscuta, a namjeravamo ga uručiti i Zdenku Duki, predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva, Alemki Lemo, ravnateljici Hrvatskog državnog arhiva i Dunji Seiter Šverko, ravnateljici Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Kako medije vide za sto godina za Insider su komentirali medijski stručnjaci i profesori Malović, Cigler, Mučalo, Vilović i Tomašević

Presscut se pridružio hvalevrijednoj akciji Zagrebačke banke koja je omogućila građanima i tvrtkama da u Vremenski trezor pohrane njima važne i drage predmete koje bi željeli da netko vidi za sto godina kada trezor bude otvoren.

Presscutova voditeljica Odjela prodaje i odnosa s korisnicima Martina Katanec ostavila je u trezoru na čuvanje četiri Presscutove USB memorije s 19.271 naslovnicom hrvatskih dnevnih novina tiskanih od 2007. do 2013. godine.

Certifikat s kojim će netko za 100 godina moći preuzeti USB memoriju dobit će uprava Presscuta, a namjeravamo je uručiti i Zdenku Duki, predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva, Alemki Lemo, ravnateljici Hrvatskog državnog arhiva i Dunji Seiter Šverko, ravnateljici Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

U više od 20 godina svakodnevnog praćenja medija u Hrvatskoj svjedočili smo velikim tehnološkim i sadržajnim promjenama u medijima. Zanimalo nas je kako će mediji izgledati za sto godina kada se Vremenski trezor otvori, a odgovore smo potražili kod iskusnih novinara i profesora novinarstva.

Dugogodišnji novinar i profesor na više sveučilišta i veleučilišta u Hrvatskoj i Europi, prof. dr.sc. Stjepan Malović, citirao je staru kinesku poslovicu koja kaže: „Tko o budućnosti zbori, glupo zbori!“. Navodi da je medije za 100 godina gotovo nemoguće zamisliti jer nijedna društvena djelatnosti nije se toliko munjevito, značajno i nepredvidivo razvijala.

„Samo jedno je sigurno: komuniciranje će imati krucijalnu ulogu u razvoju društva i odnosima među ljudima. Ostalo je tehnika, a ona se razvija prema nekim drugim zakonitostima“, kaže Malović.

Bivša glavna urednica Večernjeg lista Ružica Cigler, predavačica na Vernovom studiju novinarstva, kaže kako upustiti se u predviđanje što će biti s medijima za sto godina znači biti „ili jako umišljen ili duboko nesvjestan onoga u što se upuštaš“.

“Usudila bih se pokušati maštati kako će mediji izgledati 2025., ali, realno, moja mašta nije dovoljno razigrana i bogata da bih išla i jednu godinu dalje.“
Cigler navodi da samo oko 120 godina svijet zna za radio i manje od 100 godina zna za televiziju, samo 40 godina zna za mobitel i otprilike toliko za kućno računalo i internet, a „danas čitamo vijesti s okvira svojih naočala“.

„Razmišlja li itko da medija za sto godina uopće neće biti, neće ih trebati. Obama će mi se svakodnevno direktno obratiti (personalizirana informacija) preko više meni sada nezamislivih platformi istodobno (pa ma gdje ja bila) i reći mi da je u prošlom satu za rat u Afganistanu potrošio 10,17 milijuna dolara i pitati me smije li ratovati još jedan sat“, naglašava Cigler, danas poznatija kao Zastupnica čitatelja u Večernjaku koja kroz redovnu tjednu kolumnu "Otvorena vrata" pomaže čitateljima da bolje razumiju medije, ispravlja pogreške, ali piše i o etičkim pitanjima s kojima se suočavaju novinari, urednici i čitatelji.

Marina Mučalo, profesorica novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu kaže: „Medij za 100 godina više nije poruka. Medij je osoba“.

 

Identičnog je mišljenja i Gordana Vilović, profesorica na istom fakultetu koja navodi da se masovni mediji i novinarstvo mijenjaju nezamislivom brzinom.

“Nove digitalne tehnologije mijenjaju samu prirodu novinarske struke, pa je moguće da će za sto godina svaki čovjek biti medij i da će sve naprosto biti okružje onoga što danas zovemo reality show”, rekla je Vilović.

 

Uloga medija neće biti mnogo izmijenjena. Veće će izmjene biti u tehnologiji predstavljanja informacija i komentara , kaže  Silvije Tomašević, dugogodišnji dopisnik Večernjeg lista i HRT-a iz Rima.

' Informacije, vijesti, komentari itd. bit će svugdje, gdje god se okreneš. Bit će i tiskanih novina, ali samo za one koji vole držati u rukama ono što čitaju', navodi poznati novinar.

Informaciju će pisati svatko tko ima nešto kazati. Od studenta do poduzetnika. Bit će i mnogo neistina. Upravo zato će biti i medija koji će „filtrirati“ vijesti, odnosno provjeravati njihovu istinitost i tko će htjeti imati relativno objektivnu informaciju pratit će njihove napise.

Više će se promijeniti sredstva komuniciranja negoli sadržaj koji će uvijek pratiti društvene promjene. Kao što su sadržaji medija u 19., 20. i 21. stoljeću pratili događaje tih vremena, tako će i u 22. stoljeću mediji pratiti događaje i pokušati utjecati na mišljenja građana, mišljenja je Tomašević.

 

 

 

U trezoru koji je nedavno zatvoren u prostorima Gradske štedionice na Trgu bana Josipa Jelačića čuva se 6000 predmeta. Najviše je fotografija koje obilježavaju važne životne trenutke, od vjenčanja, rođenja, putovanja do kućnih ljubimaca. Tu su i telefoni, stari mobiteli, walkmeni, pa čak i olovka i šiljilo s uputama kako ih koristiti. Najbolja hrvatska i svjetska bacačica diska Sandra Perković pohranila je dres i fotografiju, tenisač Marin Čilić reket, loptice i fotografiju s nedavno osvojenog turnira US Open, KHL Medveščak Zagreb ostavio je kutiju s hokejskim pakovima...

Napisao: Zlatko Herljević

Karakteristike trezora:

  • Razina: -2, ispod Trga bana Jelačića
  • Veličina: 48 m2 (dimenzije oko 8x6 metara)
  • Tehnički uvjeti postavljeni po svim standardima zaštite:
    Vrata: protuprovalna, protupožarna; elektronička i mehanička zaštita; dvostruke brave
    Prostor: alarmi za potrese (trešnju), vodu i vatru; prilagođen očuvanju predmeta (postavljen odvlaživač koji mjeri razinu vlage i održava je idealno vlažnom); videonadzor
  • Postavljeno više od 300 polica
  • Preko videonadzora obavljat će se redovni nadzor prostora, dok će se u njega ulaziti samo po potrebi u iznimnim slučajevima

© Presscut.hr 2010. – Web by dizzy.hr

Povratak na vrh