Predodžba novinara o važnosti društvenih mreža u proizvodnji medijskih sadržaja

U najnovijem broju časopisa Mediji, kultura i odnosi s javnostima (Media, culture and public relations) koje izdaje Hrvatsko komunikološko društvo s agencijama MediaNet i Presscut te Alma Mater Europaea objavljen je izvorni znanstveni rad Ksenije Žlof, Zlatka Herljevića i Slobodana Hadžića.

Medijska komunikacija danas se više ne može zamisliti bez uporabe društvenih mreža. Gotovo da bi se moglo ustvrditi da su društvene mreže prodrle u sve pore poslovnoga, ali i privatnog života. Štoviše, na društvenim mrežama ta se dva područja često i isprepleću. Cilj je ovog rada istražiti predodžbu novinara o važnosti društvenih mreža u proizvodnji medijskih sadržaja. Pretpostavili smo da društvene mreže utječu na proizvodnju medijskih sadržaja, a željeli smo ustanoviti i jesu li pritom društvene mreže za medijsku komunikaciju više korisne ili štetne. Također, željeli smo utvrditi jesu li društvene mreže promijenile način rada novinara, te koriste li se medijski profesionalci društvenim mrežama u obavljanju svojih dnevnih zadataka. Istražili smo također vjeruju li novinari informacijama objavljenima na društvenim mrežama i provjeravaju li istinitost objavljenog sadržaja. Razmotrili smo i koriste li se izvorima s društvenih mreža (navodeći ih pritom u svojim objavama kao anonimne, a katkad, možda, i imenovane) te utjecaj PR-a na sadržaje društvenih mreža. Bavili smo se i pitanjima može li se uopće govoriti o vjerodostojnosti informacija objavljenih na društvenim mrežama i kakva je, s obzirom na vjerodostojnost objavljenih sadržaja, uloga društvenih mreža u kriznoj komunikaciji. Ispitali smo i koliko vremena novinari provode koristeći se sadržajima s društvenih mreža. Je li možda medijskim profesionalcima pojava društvenih mreža samo pojačala šumove u komunikacijskom kanalu (zbog obilja informacija koje se na njima nude) ili je ipak ubrzala dolazak do krajnjeg cilja, odnosno objavljivanja najnovijih vijesti u najkraćemu mogućem roku? Da bismo dobili odgovore na ta pitanja, obavili smo istraživanje koristeći se metodom fokus grupe. U istraživanju je sudjelovalo 13 hrvatskih novinara podijeljenih u dvije fokus grupe. Većina ispitanika složila se da su, za obavljanje novinarskih zadataka, društvene mreže ipak više korisne nego štetne, ali samo ako se pri uporabi sadržaja s društvenih mreža nikad ne zanemaruje osnovni postulat novinarske profesije - provjeravanje informacija.

© Presscut.hr 2010. – Web by dizzy.hr

Povratak na vrh