Obrazovanje za medije, dizajn i grafičku komunikaciju

Nedavno je izašao i drugi ovogodišnji broj znanstvenog časopisa Media, Culture and Public relations koje izdaju Hrvatsko komunikološko društvo, Media net, Presscut i Alma Mater Europa. Iz ovog broja izdvajamo uvodnik glavnog i odgovornog urednika prof. dr. sc. Marija Plenkovića pod naslovom 'Obrazovanje za medije, dizajn i grafičku komunikaciju'. Tekst prenosimo uz odobrenje autora.

Promatrajući odgoj i obrazovanje (njegovu teoriju i praksu), iz povijesno-razvojnog rakursa, uočavamo da su oni uvijek bili onakvi kakva je bila dominantna javna i medijska komunikacija. U doba prapovijesti, kada je dominirala spacijalna komunikacija, odgoj se odvijao po modelu demonstracije i pedagoške imitacije obrazovanja starijih članova roda u prenošenju znanja djeci i mladeži u cilju stjecanja novih komunikacijskih vještina. Dominacijom verbalne ili temporalne komunikacije, odgoj i obrazovanje se realiziralo u obliku izlaganja, predavanja, pričanja ili jednosmjerne verbalne komunikacije na bazi zapamćivanja posredovanih informacija. Od vremena izuma pisma i nove civilizacije odgoja i obrazovanja u školi, koja se upravo tada javlja, dominira pismoslovna komunikacija. U to doba je glavno sustavno obilježje odgoja i obrazovanja učenje pisanja i čitanja kao novih oblika ekstrapsihičke memorije (Gutemberg 1455.).

 

U to povijesno komunikacijsko vrijeme odgoj i obrazovanje su u funkciji dominantne tiskoslovne komunikacije. Tada su i stvoreni prvi tipizirani školski udžbenici koji su odgoj i obrazovanje svodili na objašnjavanje i tumačenje informacija pohranjenih u tiskanim dokumentima. Do komunikativne revolucije u odgoju i obrazovanju dolazi tek u 20.stoljeću izumom elektroničkih sistema javnog i medijskog komuniciranja. Naime, kao potpora odgoju i obrazovanju, početkom 20.stoljeća najprije se pojavljuje radio i film, a nakon njih i televizija. Potom se u sustavu odgoja i obrazovanja uvode sistemi telekomuniciranja u odložnom releju (magnetofon i magnetoskop).

 

Odgoj i obrazovanje se pojavom sistema elektroničkog komuniciranja na daljinu okrunilo pojavom kompjutora u drugoj polovini prošlog stoljeća. Kako je kraj 20.st. i početak 21.st. razvio posve nove i do sada najučinkovitije elektroničke sisteme za javno i medijsko komuniciranje, postavlja se pitanje kakav je utjecaj imao taj novi komunikativni sistem na odgoj i obrazovanje stručnjaka za medijsku, grafičku i dizajnersku struku.

 

Novo povijesno razdoblje sustavne grafičke, dizajnerske i medijske komunikacije sve više određuju nove ICT tehnologije, novi vizualni komunikacijski procesi, interakcijsko i medijsko komuniciranje, grafički i medijski dizajn, web komunikacija (Facebook, Twitter, YouTube, Flickr, Social Network , blogeri, web komunikacija, mobilne aplikacije, chat servisi, iPhone, instant poruke (IM), nove IM aplikacije, WhatsApp, Facebook Messenger, …) i širenje mreže građana Interneta.

 

Holističkom analizom povijesno-komunikološke geneze razvoja medijske i grafičke tehnologije, vizualnih komunikacija i dizajna u cilju izgradnje nove sustavne strateške komunikativne paradigme obrazovanja medijskih stručnjaka, dizajnera i grafičara u 21.st. otvara se i pitanje sustavnog medijskog i grafičkog obrazovanja te novog nazivlja obrazovnih medijskih i grafičkih institucija koje obrazuju medijske stručnjake, dizajnere i grafičare na svim razinama srednjeg i visoko školskog obrazovanja. Eksponencijalni razvoj medijskih, telekomunikacijskih, dizajnerskih i grafičkih tehnologija revidira stara obrazovna nazivlja škola i visokih učilišta kao i postojeće obrazovne medijske, dizajnerske i grafičke školske i visokoškolske programe na svim razinama obrazovanja. Svaka nova promjena nazivlja školskih i visokoškolskih tradicionalnih obrazovnih institucija i obrazovnihprograma ne nastaje u jednom trenu, nego se malo pomalo, stručnim tržišnim i tehnološkim dozrijevanjem, stvara promjena za analitičko destruiranje starog Gutenbergovog obrazovnog nazivlja. Pod utjecajem novih epohalnih znanstvenih, tehnoloških, medijskih, telekomunikacijskih, dizajnerskih, grafičkih i komunikativnih postignuća dolazi do novih institucionalnih i programskih promjena u procesu obrazovanja koje najavljuju stabilnu i učinkovitu reformiranu obrazovnu medijsku, dizajnersku i grafičku perspektivu.

 

Nova reformirana programska i institucionalna medijska, dizajnerska i grafička nazivlja nužno je promatrati s aspekta holističkog razvoja novih informacijskih, komunikacijskih, medijskih, dizajnerskih i grafičkih tehnologija (ICT) te njihovog utjecaja na ukupnu medijsku, grafičku, kulturološku, socijalnu i komunikacijsku produkciju na svim razinama globalne, regionalne, nacionalne i lokalne komunikacije.Nova školska, visokoškolska i sveučilišna institucionalna i programska nazivlja obrazovanja za medije, dizajn i grafičku komunikaciju sve se više usmjeravaju prema novim vizualnim tehnologijama, medijima, grafičkom dizajnu i novim komunikativnim programskim sadržajima koje donosi nova medijska i grafička tehnologija. Reformirana obrazovna institucionalna i programska nazivlja medije, dizajn i grafičku struku pozicioniraju na razinu privlačne programske obrazovne prepoznatljivosti koja tvori holističku komunikativnu moć medijske, dizajnerske i grafičke komunikacije (stvaranje slike dojmova, imagea, ugleda, dominacije, podložnosti, dizajnerske i medijske produkcije) u novomkonvergentnom i digitalnom obrazovnom okruženju.Novo nazivlje škola, visokih učilišta, obrazovnih i programskih studijskih usmjerenja otvara nove mogućnosti za razvoj i širenje novih medijskih, dizajnerskih i grafičkih programa za novo nadolazeće vrijeme dominantne vizualne komunikacije i medijskog dizajna u kojem suvremeni obrazovani medijski stručnjak, dizajner i grafičar postaje novi savršeni kreativni vizualni čovjek (homo novus).

 

Evolucijski gledano vizualne tehnologije i medijski dizajn kolateralno i holistički slijede integrirajući komunikativni, paradigmatski, institucionalni obrazovni programski spektar nove javne medijske i grafičke komunikacije koja, htjeli mi to ili ne, reformira i nadograđuje postojeće modele obrazovanja za novu medijsku, dizajnersku i grafičku struku koja se razvija u skladu s novim tehnološkim, vizualnim, medijskim, produkcijskim, dizajnerskim i programskim stručnim, znanstvenim i novim komunikativnim programskim sadržajima.

 

Napisao:Prof.dr.sc. Mario Plenkovic, glavni i odgovorni urednik Media, Culture and Public relations 

© Presscut.hr 2010. – Web by dizzy.hr

Povratak na vrh